U 2010. smanjen broj poginulih u prometu

Prošle su godine u prometnim nesrećama poginule 122 osobe manje nego godinu prije, što čini smanjenje od 22,3 posto. Konkretno, riječ je o 426 poginulih osoba u odnosu na njih 548 u 2009. godini. Time je ostvaren i premašen glavni cilj Nacionalnog programa

Foto: Ilustracija

Prošle su godine u prometnim nesrećama poginule 122 osobe manje nego godinu prije, što čini smanjenje od 22,3 posto. Konkretno, riječ je o 426 poginulih osoba u odnosu na njih 548 u 2009. godini. Time je ostvaren i premašen glavni cilj Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2006. - 2010. godine (10 smrtno stradalih na 100 tisuća stanovnika u 2010. godini), odnosno broj poginulih na kraju prošle godine iznosio je 9,7 smrtno stradalih sudionika u prometu na sto tisuća stanovnika.  Također, ovoliki broj smrtno stradalih u prometu na razini je davne, dobre, 1964. godine, a i ostali su pokazatelji stanja sigurnosti cestovnog prometa na najnižoj razini unatrag 15-ak godina. Naime, uspoređujući pokazatelje iz 2010. u odnosu na 2009. godinu, vidljivo je da je ukupan broj prometnih nesreća smanjen za 11,9 posto, broj nesreća s poginulim osobama za 18,5 posto, dok je broj nesreća s ozlijeđenim osobama smanjen za 15,5 posto, od čega s teško ozlijeđenima za 18,6, a s lakše za 15,9 posto.  Naposljetku, obećavajuće je što su smanjenja postignuta u uvjetima stalnog povećanja broja vozila i vozača, kao i ukupnog obujma prometa na našim cestama. 

Detaljnijom analizom, uočava se kako se najteže prometne nesreće događaju zbog ljudskih grešaka, odnosno grubog kršenja prometnih pravila i nepoštivanja prometne signalizacije. Glavni uzrok smrtnog stradavanja je i dalje brzina, pa je zbog nepoštivanja njenog ograničenja ili njenog neprilagođivanja uvjetima na kolniku poginulo 50 posto ukupno poginulih.

Odskače i podatak o smanjenju broja prometnih nesreća, i stradavanja u njima, koje su prouzročili mladi vozači (osobe od 16 do 24 godine), odnosno osjetno je smanjen udio ove skupine vozača u svim vrstama nesreća i s njima povezanim stradanjima.

Ovom poboljšanju pridonijele su i aktivnosti, preventivne i represivne mjere policije, kojima se stanje sigurnosti u cestovnom prometu htjelo podići na višu razinu, i time približiti europskim.  Policija je osigurala kontinuiranu i vidljivu nazočnost policijskih službenika na cestama, odnosno maksimalno pokrivanje svih cestovnih pravaca koji su statistički izdvojeni kao ugroženi, ne bi li na taj način preventivno djelovala na vozače i suzbila, u što većoj mjeri, činjenje prometnih prekršaja. Provodila je i aktivnosti na mjestima i u vrijeme kada se događaju najteže prometne nesreće. Posebnu je pozornost policija posvetila mladim vozačima, recidivistima, vozačima kojima je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima, te vozačima koji upravljaju vozilima prije stjecanja prava na upravljanje, kao i prometnim prekršajima koji utječu na pasivnu sigurnost (nekorištenje zaštitne kacige, sigurnosnog pojasa,…). Poboljšanju stanja je zacijelo pridonijelo i unapređenje procesa obuke vozača i tehničkih pregleda vozila. Maksimalno je korištena sva potrebna oprema, a uvelike se radilo i na senzibiliziranju javnosti i edukaciji sudionika u prometu kroz provođenje kampanja usmjerenih na vožnju pod utjecaje alkohola i droga, brzinu, mlade vozače, djecu, bicikliste, motocikliste i mopediste, pješake, starije osobe, osobe s invaliditetom…  Na kraju, uzrok boljem stanju, na neki je način i mobilizacija stručne i ine javnosti, od udruga građana, strukovnih udruga do državnih institucija, koje organiziraju i provode razne aktivnosti, seminare, okrugle stolove na temu sigurnosti cestovnog prometa.

Kako bi se pozitivan trend nastavio , policija će i tijekom ove godine poduzimati cijeli spektar aktivnosti i posebnu će pozornost posvećivati najugroženijim skupinama, odnosno djeci, pješacima, biciklistima, traktoristima i vozačima mopeda i motocikala, dok će svoje postupanje usmjeriti prvenstveno na sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, usko povezanih s najtežim prometnim nesrećama i recidivistima.

(www.mup.hr)