U Sisku u Domu za starije i nemoćne osobe održan preventivni projekt "Dan kao san"

Foto: PU sisačko-moslavačka

U sisačkom Domu za starije i nemoćne osobe, jučer 30. ožujka, održan je preventivni projekt  „Dan kao san – Prijevare građana treće životne dobi“ koji je organizirala Policijska uprava sisačko-moslavačka, uz podršku partnera.

Projekt je usmjeren na podizanje svijesti starijih osoba i osoba s invaliditetom kako ne bi postale žrtve primarno imovinskog, a potom i drugih oblika kriminaliteta.

Takvu jednu sustavnu, odlično koncipiranu i visoko osviještenu brigu o građanima treće životne dobi Policijska uprava sisačko-moslavačka provodi od 2012. godine. Primarna nam je komponenta sigurnost starijih osoba te se u tom cilju brinemo da im treća životna dob zaista i ostane zlatno doba života. Upravo su starije osobe, jedna od najranjivijih skupina društva. Vrlo su često, kao žrtve, izložene i kaznenim djelima, a ponajviše prijevarama, imovinskom kriminalu i krivotvorenju. U pozadini ovih podataka leži i velika tamna brojka, jer starije osobe, najčešće zbog srama, kaznena djela ne prijavljuju. Intencija je kroz širi spektar preventivnih mjera – od interaktivnih edukacija, javnih manifestacija i medijskih nastupa, osnažiti i senzibilizirati starije osobe da ne postanu žrtve raznih oblika prijevara i zlouporaba.

Statistički pokazatelji

U kontekstu  praćenja podataka o  izvršenju kaznenih djela prijevara  u Republici Hrvatskoj, u 2022. godini oštećeno je 679  osoba starijih od 60 godina, dok je na području Policijske uprave sisačko-moslavačke oštećeno 16 osoba.  
Uzevši u obzir udio starijih osoba u ukupnoj populaciji, kao i činjenicu da postoji velika tamna brojka, budući da starije osobe nerijetko zbog srama na prijavljuju da su žrtve kaznenih djela, evidentno je da se radi o posebno ranjivoj skupini rizičnoj u smislu potencijala da postanu žrtve kaznenih djela.

Karakteristike počinitelja:

Počinitelji su nerijetko simpatične i komunikativne osobe koje lako zadobivaju povjerenje usamljenih starijih osoba. Na njihovoj su meti podjednako i žene i muškarci, a u velikom broju slučajeva prevaranti prije nego krenu u akciju dobro promotre situaciju, utvrde živi li osoba sama i procjene bi li mogla imati novaca u kući.  

Primjeri prijevara i krađa usmjerenih prema starijim osobama:

• Ugovori za teleoperatere, distributere el. energije i sl. – djelatnici tvrtki nude starijim osobama na potpis novi ili promjenu staroga Ugovora uvjeravajući ih da je nova opcija povoljnija iako to nije. U nekim slučajevima, starijim i nepismenim osobama, koje odbijaju potpisati ugovor, navode da trebaju potpisati da ne žele ugovor te ih na taj način prevare da ugovor potpišu.
• Telefonski poziv iz banke: počinitelji (koji prate kretanja i navike potencijalne žrtve pa znaju kada su bili u banci) se predstavlja kao službenici banke i navode da su im isplatili krivotvoren novac i da će uputiti službenika koji će doći u njihov stan i preuzeti krivotvorene novce, nakon čega će im donijeti ispravne novčanice.
• Druga mogućnost je da počinitelji nazovu i kažu osobi koja je bila u banci da je nešto zaboravila potpisati i da će im službenici donijeti u stan papire koje je potrebno potpisati – kada počinitelji uđu u stan starije osobe, jedan odvlači pozornost osobe, a drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih.                       
• Lažno predstavljanje kao službena osoba (djelatnici mirovinskog ili zdravstvenog, policijski službenici, djelatnici elektre, plinare i sl.) -  počinitelji na taj način uđu u stan, a onda dok jedan od njih zadržava pozornost starije osobe, drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih.
• Dolaze na kućna vrata i razgovaraju s potencijalnom žrtvom te im nude različite usluge i pogodnosti ili prose novac ili nude besplatne usluge (uređaji za masažu, detoksikaciji, posuđe i sl.) - starije osobe u najboljoj vjeri pristaju na suradnju i razgovor, te dozvoljavaju nepoznatim osobama ulazak u kuću, a ubrzo nakon toga shvate da su prevareni za novac ili da im nedostaju dragocjenosti iz kuće.
• Počinitelji glume slabost, bolest, nesvjestice, mole da ostvare telefonski poziv jer su u nevolji – kada uđu u stan iskoriste priliku i kradu.
• Počinitelji dolaze na kućnu adresu osoba koje žive u blizini bolnica ili u krugu bolnica, presreću starije osobe i predstavljaju se kao stranci čiji je prijatelj u bolnici te mole za posudbu novca jer trebaju platiti operaciju (ostavljaju u zalog putne torbe, lažni nakit i sl. bezvrijedne stvari).
• Prilaze starijim osobama u čekaonici ili u krugu bolnice i nude da će im odmah „srediti“ pregled ili operaciju za novčani iznos.

SAVJETI:

• Ne puštajte nepoznate osobe u svoje domove, a da se prethodno pouzdano ne uvjerite o kome je riječ  - zatražiti osobnu iskaznicu ili dokument sa slikom, a službenu osobu i službenu iskaznicu. Nazovite telefonom instituciju iz koje su navedene osobe i provjerite da li su njihovi djelatnici. Vjerodostojnost posjetitelja može se provjeriti i bez otvaranja vrata, kroz ''špijunku'' ili korištenjem sigurnosnog lanca.
• Ne dajte se impresionirati odlučnim nastupom nepoznatog, njegovom titulom, ljubaznošću, upornošću, bespomoćnošću, susretljivošću i sl. 
• Ako i unatoč odbijanjima, nepoznata osoba i dalje uporno pokušava ući u dom, zamolite pomoć susjeda i odmah o događaju obavijestite policiju na broj 192.
• Ne dajte do znanja da ste sami u stanu ili kući.
• Ne držite veće iznose novca u stanu/kući – sigurna skrovišta nisu toliko sigurna.
• Nikome nemojte davati osobne dokumente, bankovne kartice i PIN brojeve.
• Ne potpisujte ugovore dok niste u potpunosti sigurni što potpisujete. Recite osobi da ćete ju kontaktirati ili da dođe za nekoliko dana dok ne provjerite je li novi ugovor stvarno povoljniji.
• Zapamtite izgled osoba, boju kose i očiju, visinu, stas i karakteristične znakove (madeže, tetovaže, ožiljke i slično).
• Ukoliko je moguće zabilježite registarsku oznaku vozila kojim su se sumnjive osobe koristile, te njegovu boju, marku i druge karakteristične detalje vozila.
• Odrasli članovi obitelji, koji brinu o starijim osobama, trebali bi ih upozoriti na navedene situacije i savjetovati ih o ponašanju.
• Kada starije osobe saznaju da su prevarene i pokradene mnoge od njih zbog srama ne prijavljuju slučaj policiji pa prevaranti nastavljaju sa činjenjem kaznenih djela varajući nove žrtve.
• Kada starija osoba shvati da je prevarena ili pokradena o tome odmah treba obavijesti policiju, a također savjetujemo da se ne diraju stvari koje je dirao počinitelj kako se ne bi uništili tragovi koji mogu poslužiti za otkrivanje i hvatanje počinitelj

Na završetku preventivnog projekta korisnicima usluga Doma je od strane djelatnika policije i Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije dijeljeni su korisni savjeti i promotivni materijali (letci i brošure).
 

Stranica