U Sisku održan preventivni projekt „Dan kao san“

Foto:  PU sisačko-moslavačka

U sisačkom Domu za starije i nemoćne osobe je u utorak, 10. srpnja, održan preventivni projekt  „Dan kao san – Prijevare građana treće životne dobi“ koji je organizirala Policijska uprava sisačko-moslavačka, uz podršku Ravnateljstva policije Ministarstva unutarnjih poslova i partnera. 

Projekt je usmjeren na podizanje svijesti starijih osoba i osoba s invaliditetom kako ne bi postale žrtve primarno imovinskog, a potom i drugih oblika kriminaliteta.

Na preventivnom projektu, uz pozdravne riječi ravnateljice Doma za starije i nemoćne osobe Ružice Čakširan prisustvovao je i načelnik Policijske uprave sisačko-moslavačke Luka Pešut, koji je rekao kako je na svima nama obaveza vođenja brige o starijim osobama.

Takvu jednu sustavnu, odlično koncipiranu i visoko osviještenu brigu o građanima treće životne dobi od 2012. godine provodi i Policijska uprava sisačko-moslavačka. Ministarstvu unutarnjih poslova i Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj primarna je komponenta sigurnost starijih osoba te se u tom cilju brinu da im treća životna dob zaista i ostane zlatno doba života – rekao je načelnik Luka Pešut. Upravo su starije osobe, jedna od najranjivijih skupina društva. Vrlo su često, kao žrtve, izložene i kaznenim djelima, a ponajviše prijevarama, imovinskom kriminalu i krivotvorenju. Napomenuo je kako u pozadini ovih podataka leži i velika tamna brojka, jer starije osobe, najčešće zbog srama, kaznena djela ne prijavljuju. Intencija je kroz širi spektar preventivnih mjera – od interaktivnih edukacija, javnih manifestacija i medijskih nastupa, osnažiti i senzibilizirati starije osobe da ne postanu žrtve raznih oblika prijevara i zlouporaba – istaknuo je načelnik Luka Pešut. Pojasnio je kako ovakvi projekti pomažu građanima da uvide kako varalice i prevaranti nemaju neka negativna obilježja te kako će policija s jednakom predanošću nastaviti voditi brigu o svim skupinama društva, a posebice onim najranjivijima – starijim osobama što je u konačnici i postulat za odgovornost sviju nas i preduvjet sigurnog, zdravog i trezvenog funkcioniranja društva u cjelini, zaključio je.

U sklopu programa u interpretaciji i izvedbi  „Mak teatra“, izvedena je edukativna predstava  „Kako sam postao žrtva prijevare“ i „Stanimo na kraj džeparima“, koji je popraćen kroz tematsko-scensku glazbenu izvedbu „Ja plaćam dug“ u izvedbi Marka Ivkovića.

Projekt „Dan kao san“ prošle je godine, na natjecanju za najbolji preventivni projekt Europske unije na temu prevencija kriminaliteta na štetu starijih i nemoćnih osoba, među 28 zemalja, dobio treću nagradu.

Statistički pokazatelji

U sklopu programa, policijski službenik Ravnateljstva policije Ivo Jakić iznio je niz pokazatelja, korisnih savjeta i primjera s napomenom da prosječni stanovnik Republike Hrvatske ima 41,7 godina, a  broj osoba starijih od 60 godina iznosi 24%, čime se Hrvatska svrstala u najstarije nacije u Europi.

Analizom podataka o stanju i kretanju kriminaliteta u Republici Hrvatskoj uočeno je da su osobe starije od 60 godina u oko 18% slučajeva bile žrtve kaznenih djela, najčešće imovinskog i gospodarskog kriminaliteta te u tom smislu spadaju u posebno ranjivu skupinu građana.

U kontekstu  praćenja podataka o  izvršenju kaznenih djela prijevara  u Republici Hrvatskoj, uočeno je da je u 2017. evidentirano 1490 kaznenih djela prijevara, u kojima je oštećeno 1579 osoba. Od ovog broja oštećenih osoba, 447 osoba je starije od 60 godina, što čini 28 posto.

Statistički pokazatelji pokazuju da su u proteklom periodu starije osobe (starije od 65 godina) najčešće bile žrtve slijedećih vrsta kriminaliteta:

• od ukupnog broje žrtava 30% žrtava kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (najčešće Računalna prijevara) su starije osobe.
• od ukupnog broje žrtava 21% žrtava kaznenih djela protiv sigurnosti cestovnog prometa su starije osobe.
• od ukupnog broje žrtava 20% žrtava kaznenih djela protiv imovine su starije osobe
• od ukupnog broja žrtava 12%  žrtava kaznenih djela krivotvorenja su starije osobe.

Uzevši u obzir udio starijih osoba u ukupnoj populaciji, kao i činjenicu da postoji velika tamna brojka, budući da starije osobe nerijetko zbog srama na prijavljuju da su žrtve kaznenih djela, evidentno je da se radi o posebno ranjivoj skupini rizičnoj u smislu potencijala da postanu žrtve kaznenih djela.

Karakteristike počinitelja:

Počinitelji su nerijetko simpatične i komunikativne osobe koje lako zadobivaju povjerenje usamljenih starijih osoba. Na njihovoj su meti podjednako i žene i muškarci, a u velikom broju slučajeva prevaranti prije nego krenu u akciju dobro promotre situaciju, utvrde živi li osoba sama i procjene bi li mogla imati novaca u kući.   

Primjeri prijevara i krađa usmjerenih prema starijim osobama:

Ugovori za teleoperatere, distributere el. energije i sl. – djelatnici tvrtki nude starijim osobama na potpis novi ili promjenu staroga Ugovora uvjeravajući ih da je nova opcija povoljnija iako to nije. U nekim slučajevima, starijim i nepismenim osobama, koje odbijaju potpisati ugovor, navode da trebaju potpisati da ne žele ugovor te ih na taj način prevare da ugovor potpišu.

Telefonski poziv iz banke: počinitelji (koji prate kretanja i navike potencijalne žrtve pa znaju kada su bili u banci) se predstavlja kao službenici banke i navode da su im isplatili krivotvoren novac i da će uputiti službenika koji će doći u njihov stan i preuzeti krivotvorene novce, nakon čega će im donijeti ispravne novčanice.

Druga mogućnost je da počinitelji nazovu i kažu osobi koja je bila u banci da je nešto zaboravila potpisati i da će im službenici donijeti u stan papire koje je potrebno potpisati – kada počinitelji uđu u stan starije osobe jedan odvlači pozornost osobe, a drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih.                             

Lažno predstavljanje kao službena osoba (djelatnici mirovinskog ili zdravstvenog, policijski službenici, djelatnici elektre, plinare i sl.) -  počinitelji na taj način uđu u stan, a onda dok jedan od njih zadržava pozornost starije osobe, drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih.

Dolaze na kućna vrata i razgovaraju s potencijalnom žrtvom te im nude različite usluge i pogodnosti ili prose novac ili nude besplatne usluge (uređaji za masažu, detoksikaciji, posuđe i sl.) - starije osobe u najboljoj vjeri pristaju na suradnju i razgovor, te dozvoljavaju nepoznatim osobama ulazak u kuću, a ubrzo nakon toga shvate da su prevareni za novac ili da im nedostaju dragocjenosti iz kuće.

Počinitelji glume slabost, bolest, nesvjestice, mole da ostvare telefonski poziv jer su u nevolji – kada uđu u stan iskoriste priliku i kradu.

Počinitelji dolaze na kućnu adresu osoba koje žive u blizini bolnica ili u krugu bolnica, presreću starije osobe i predstavljaju se kao stranci čiji je prijatelj u bolnici te mole za posudbu novca jer trebaju platiti operaciju (ostavljaju u zalog putne torbe, lažni nakit i sl. bezvrijedne stvari).

Prilaze starijim osobama u čekaonici ili u krugu bolnice i nude da će im odmah „srediti“ pregled ili operaciju za novčani iznos.

SAVJETI:

• Ne puštajte nepoznate osobe u svoje domove, a da se prethodno pouzdano ne uvjerite o kome je riječ  - zatražiti osobnu iskaznicu ili dokument sa slikom, a službenu osobu i službenu iskaznicu. Nazovite telefonom instituciju iz koje su navedene osobe i provjerite da li su njihovi djelatnici. Vjerodostojnost posjetitelja može se provjeriti i bez otvaranja vrata, kroz ''špijunku'' ili korištenjem sigurnosnog lanca. 
• Ne dajte se impresionirati odlučnim nastupom nepoznatog, njegovom titulom, ljubaznošću, upornošću, bespomoćnošću, susretljivošću i sl.  
• Ako i unatoč odbijanjima, nepoznata osoba i dalje uporno pokušava ući u dom, zamolite pomoć susjeda i odmah o događaju obavijestite policiju na broj 192. 
• Ne dajte do znanja da ste sami u stanu ili kući. 
• Ne držite veće iznose novca u stanu/kući – sigurna skrovišta nisu toliko sigurna. 
• Nikome nemojte davati osobne dokumente, bankovne kartice i PIN brojeve. 
• Ne potpisujte ugovore dok niste u potpunosti sigurni što potpisujete. Recite osobi da ćete ju kontaktirati ili da dođe za nekoliko dana dok ne provjerite je li novi ugovor stvarno povoljniji. 
• Zapamtite izgled osoba, boju kose i očiju, visinu, stas i karakteristične znakove (madeže, tetovaže, ožiljke i slično). 
• Ukoliko je moguće zabilježite registarsku oznaku vozila kojim su se sumnjive osobe koristile, te njegovu boju, marku i druge karakteristične detalje vozila. 
• Odrasli članovi obitelji, koji brinu o starijim osobama, trebali bi ih upozoriti na navedene situacije i savjetovati ih o ponašanju.

Kada starije osobe saznaju da su prevarene i pokradene mnoge od njih zbog srama ne prijavljuju slučaj policiji pa prevaranti nastavljaju sa činjenjem kaznenih djela varajući nove žrtve.

Kada starija osoba shvati da je prevarena ili pokradena o tome odmah treba obavijesti policiju, a također savjetujemo da se ne diraju stvari koje je dirao počinitelj kako se ne bi uništili tragovi koji mogu poslužiti za otkrivanje i hvatanje počinitelja.

Na završetku preventivnog projekta korisnicima usluga Doma je  od strane djelatnika Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, uz stručno vodstvo dr. Ivane Popek i Medicinske ustanove „Dentamed“ iz Sisak uz stručno vodstvo Zdenka Baće i njegovih djelatnika, obavljeno mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi te su dijeljeni korisni savjeti i promotivni materijali (letci i brošure).

Ovaj hvale vrijedan preventivni projekt svojom nazočnošću podržali su Sandra Veber, voditeljica Službe prevencije iz Ravnateljstva policije, dr. Inoslav Brkić ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, Darko Srbljanin pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Županije sisačko-moslavačke, Ivan Buterin službenik u Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu, sport, branitelje i civilno društvo Grada Siska i dr.sc. Daša Poredoš-Lavor iz tvrtke „Novi život“ Sisak, vanjska suradnica Policijske uprave sisačko-moslavačke.