Više o županiji
Jug središnjeg dijela Hrvatske zauzima, treća po veličini, Sisačko-moslavačka županija. Obuhvatila je Posavinu, Banovinu, Moslavinu te dio Slavonije i Korduna. Graniči s četiri županije Zagrebačkom, Karlovačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Brodsko-posavskom te na jugu s Republikom Bosnom i Hercegovinom.
Površina županije je 4 468 km2, obuhvaća sedam gradova: Sisak, Kutinu, Novsku, Petrinju, Glinu, Hrvatsku Kostajnicu i Popovaču i 12 općina: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Sunja, Topusko i Velika Ludina. Broji 456 naselja i 172 439 stanovnika, a svoj dan ova županija slavi 11. lipnja.
Županijski način ustroja poznat je Hrvatima još od 10. stoljeća i uspio se neprekidno zadržati sve do 1918. godine. U razdoblju od 14. do početka 20. stoljeća bio je ovaj prostor u okviru Zagrebačke županije. Sadašnji županijski ustroj vraćen je temeljem Ustava Republike Hrvatske iz 1990. godine. Sisačko-moslavačka županija ustrojena je 16. travnja 1993. godine, da bi 1997. godine doživjela teritorijalnu izmjenu kada se izdvajaju Križ i Ivanić-Grad koji prelaze u Zagrebačku županiju i općine Lasinja i Vojnić u Karlovačku županiju.
Gospodarske mogućnosti županije su velike i raznolike što dokazuje vodeni potencijal, nafta, zemni plin, obradivo tlo, šumski kompleksi, vinogradarsko-voćarska područja, termalni izvori, plovnost rijeka, prirodni rezervati i sačuvana priroda te bogatstvo flore i faune. Cestovnim, željezničkim i riječnim prometom županija predstavlja značajan prostor u prometnom sustavu Hrvatske.
Vodeni potencijal naše županije vidljiv je u velikom broju retencija i prirodnih vodotoka kao i količini podzemnih voda. Kada se uz to poveže poljoprivreda kojoj pogoduje obradivo tlo koje zauzima 45 posto ukupnog zemljišta županije, postaje jasno u čemu je gospodarska budućnost. Uz poljodjelstvo i stočarstvo važno mjesto zauzima i vinogradarstvo koje na ovaj prostor stiže s Rimljanima. Najpoznatije sorte su graševina, škrlet, frankovka, rajnski rizling i burgundac.
Glavne gospodarske djelatnosti na području županije su industrija, s posebnim naglaskom na energetiku, naftnu, petrokemijsku i kemijsku industriju, metalurgiju i metaloprerađivačku industriju, prehrambenu industriju te poljoprivreda i šumarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, graditeljstvo, promet i veze. U zadnje vrijeme u županiji su prisutni razvoj i primjena sofisticiranih tehnologija u elektroničkoj industriji, a prisutan je i značajniji razvoj farmaceutske industrije. U manjoj mjeri zastupljene su i ostale gospodarske djelatnosti i obrtništvo.
Grad Sisak, sjedište je županije. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, ima oko 47 768 stanovnika. Smješten je na tri rijeke Savi, Kupi i Odri te se prostire na površini od 422,75 km2. Gospodarsko je, administrativno i kulturno središte Županije.
Trajnost urbanog življenja na području današnjeg Grada Siska pratimo više od dvije tisuće godina. Kao takav, pripada među najstarija naselja na ovom području.
Brojni su osvajači kroz povijest lomili koplja na zidinama Grada Siska pa se tako nakon sjajne pobjede kršćanske vojske nad Turcima 1593. godine Sisak nakratko našao u središtu pozornosti čitave Europe. I posljednji rat koji pamtimo, naš Domovinski rat, ostavio je traga na ovim prostorima, ali je još jedna osvajačka vojska poklekla pred ovim „gradom herojem“.
Najveći turistički potencijal županije svakako su Park prirode Lonjsko polje, Moslavačke vinske ceste te lječilišno-rekreacijski kompleks u Topuskom.
Park prirode Lonjsko polje
Proteže se na 506 km2 močvarnih livada i hrastovih šuma te je zaštićeno stanište ugroženih biljnih i životinjskih vrsta: roda, čaplji, orlova štekavaca, vidre, dabrova, divljih mačaka, dok se u okolnim selima osebujne drvene gradnje uzgajaju jedinstveni posavski konji. Kao močvarno područje ubraja se među najugroženija staništa na svijetu. To je najveće zaštićeno močvarno područje ne samo u Hrvatskoj već u cijelom Dunavskom porječju. Uvršten je u tzv. Ramsarski popis močvara koje su od međunarodnog značaja, osobito kao prebivalište ptica močvarica. Prema kriterijima direktive o pticama Europske unije, to područje pripada važnim područjima za ptice (Important Bird Areas - IBA). Sačinjavaju ga uglavnom tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje.
Voda - vladar nad Lonjskim poljem
Rijeke Sava, Una, Kupa, Lonja i Strug susreću se upravo na području parka prirode. Zbog njihove vrlo složene dinamike, u ovom su području poplave nepredvidive pa se na njih mora računati u svako doba godine. Vodostaj Save nizvodno od Siska može porasti i za 10 m! Ako se u svim spomenutim rijekama najedanput pojave visoke vode, ogromne količine vode se sudaraju i uzrokuju poplave. Područje srednje Posavine može prihvatiti golemu količinu od dvije milijarde kubičnih metara vode. Tako nad Lonjskim poljem voda postaje vladarom kojega je prihvatio čak i čovjek.
Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje s radom je započela 1998. godine. Uprava Parka smještena je u Jasenovcu (oko 100 km od Zagreba), a u selu Čigoć postoji Informativni centar parka. Aktivnosti PP Lonjsko polje usmjerene su u prvom redu na zaštitu, očuvanje i promicanje temeljnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka. Osmišljeni su prvi odgojno-obrazovni programi za djecu, a Park također nudi i stručno vođenje posjetitelja. Ovdje se provode stručna i znanstvena istraživanja te održavaju brojne edukativne i stručne radionice, skupovi i drugo.
Čigoč, selo roda
"Prijestolnica" Lonjskog polja je Čigoć, Europsko selo roda, koje se nalazi na županijskoj cesti Sisak – Jasenovac, a od Siska je udaljeno 28 kilometara. Čigoč je smješten uz tišinu, mrtvi meandar Save.
Malo selo Čigoć godine 1994. Europska zaklade Euronatur proglasila je prvim Europskim selom roda. Zbog iznimno pogodnih prirodnih uvjeta gotovo na svakoj kući ili štali gnijezda svijaju bijele rode, te je njih više nego ljudi. Naime, u 45 aktivnih gnijezda prebiva više od 200 roda, a u sedamdesetak kuća tek oko 120 mještana, što rječito govori o skladnu odnosu čovjeka i prirode na ovim prostorima.
Sisački Viteški turnir
U slavu i čast svih hrvatskih vitezova, u sjećanje na hrvatske pobjede, u lipnju, pod zidinama Staroga grada u Sisku održava se svake godine veći, ljepši i zanimljiviji Viteški turnir. Najznačajnija je to turistička manifestacija i pravi povijesni spektakl. Obuhvaća srednjovjekovni sajam (trubaduri, kovači, alkemičari), streličarski turnir, izborno natjecanje štitonoša i vitezova, letove balonom, vožnju brodom i turističkim vlakićem, bogatu gastro-ugostiteljsku ponudu, suvenire i dobru zabavu.
Ljekovita voda Topuskog
100 km južno od Zagreba, oko srednjeg toka rijeke Gline, pod obroncima slikovitih brežuljaka smjestilo se atraktivno i europski poznato termalno kupalište - Topusko. Do Topuskog je moguće doći preko Karlovca, Siska i Petrinje te Lasinje.
Povijest Topuskog počela je prije više od 3000 godina kad su Japodi došli na prirodne izvore termalne vode. Rimljani su ostavili prepoznatljive tragove termi za ratnike i rimske osvajače. U 13. stoljeću kralj Andrija II gradi samostan i crkvu i daje ih Cistericima. U parku Opatovina danas se mogu vidjeti ostaci te veličanstvene građevine - portal crkve Blažene Djevice Marije od Pohoda.
1826. profesor Michael Kunnits poslao je austrijskom caru Franji I pismo u kojem je opisao termalno lječilište Topusko. Godinu dana kasnije objavio je knjigu "Povijesno-topografski opis mineralnog kupališta Topusko".
U slijedećih 100 godina Topusko je postalo okupljalište velikaša i plemića, gdje su lordovi, generali, biskupi i ostali bogati gosti iz Francuske, Italije, Velike Britanije i Njemačke dolazili uživati u svježem zraku i ljekovitoj vodi.
Lječilište Topusko osnovalo je „tvrtku kćer“ Top - Terme d.o.o. Osnovna djelatnost Lječilišta Topusko je liječenje i rehabilitacija oboljenja i ozljeda lokomotornog, nervnog i mišićnog sustava.
Top - Terme d.o.o. bave se ugostiteljsko - turističkom djelatnošću te su orijentirani na zdravstveni, wellness i kongresni turizam.